Linklaterov „Novi val“, ljubavno pismo revolucionarnoj magiji francuskog novog vala, uz sjajnu kontekstualizaciju filmologa Brune Kragića i Tomislava Brleka, poslužio nam je kao idealni uvod u prvi ovogodišnji ciklus filmova. U suradnji sa splitskom kinotekom Zlatna vrata, uz podršku Francuskog instituta u Hrvatskoj i mk2 Film, od 25. siječnja do 27. veljače donosimo poseban ciklus francuskog novog vala, jednog od najutjecajnijih i najuzbudljivijih razdoblja u povijesti svjetske kinematografije.
Pokret koji je krajem 1950-ih i početkom 1960-ih iz temelja promijenio filmski jezik, odbacio konvencije studijskog filma i u prvi plan stavio autorsku slobodu, mladenački bunt i novu estetiku stvarnosti, ponovno oživljava na velikom platnu ključnim naslovima koji su definirali generaciju autora okupljenih oko Cahiers du Cinéma – Jean-Luca Godarda, Françoisja Truffauta i Jaquesa Rivettea te autora skupine Rive Gauche - Alaina Resnaisa, Jacquesa Demyja i Agnès Varde.
Ciklus donosi šest kanonskih ostvarenja francuskog novog vala:
25.01. Do posljednjeg daha – manifestno djelo francuskog novog vala, gangsterska melodrama Jean-Luca Godarda. Jedan od najutjecajnijih filmova francuske, ali i svjetske kinematografije pokrenuo je niz novih filmskih postupaka poput citatnosti, brisanja žanrovskih granica, ispreplitanja igranog i dokumentarnog, pokretnog snimanja iz ruke, brisanja četvrtog zida, radikalnih montažnih rješenja (tzv. montažni skokovi) – te je preteča emancipacije mladih i revolucionarnog mentaliteta koji je došao do izražaja potkraj šezdesetih godina.
29.01. Cléo od 5 do 7 – Flanerski i elokventan portret Pariza šezdesetih. Grad koji se rastvara pod ženskim pogledom. Kronika o prolaznosti vremena. Kako žene vide i kako njih vidi svijet. Jedno od ključnih djela Agnès Varde koje joj je nakon premijere u konkurenciji Filmskog festivala u Cannesu donijelo svjetsku slavu.
06.02. 400 udaraca – utemeljen na autobiografskim detaljima iz djetinjstva Françoisja Truffauta inicijalno je djelo francuskog novog vala, film čiji je mladi, buntovni i nekonformistički protagonist bio u savršenom suglasju s dominantnim raspoloženjem onodobne publike, što je rezultiralo velikim komercijalnim uspjehom.
13.02. Hiroshima, ljubavi moja –Alain Resnais se u svojem prvom dugometražnom i fikcionalnom filmu posvetio traumatskom iskustvu koji je u civilizacijskom smislu predstavljao ne samo kriminalnu novinu u prebogatoj povijesti ljudske izopačenosti, već je označio i prekretnicu u industrijskom razvoju čovječanstva. Radi se, naravno, o atomskoj bombi čija je eksplozija bila uvod u nuklearno doba.
20.02. Pariz nam pripada – rani i atmosferični film Jacquesa Rivettea, prožet političkom i egzistencijalnom tjeskobom vrti se oko dvije središnje teme: postavljanja kazališne predstave Periklo prema Shakespeareu i misteriozna samoubojstva mladog španjolskog aktiviste, Juana.
27.02. Cherbourški kišobrani – Jaquesa Demya jedan od najslavnijih mjuzikala svih vremena. Svi dijalozi su pjevani zbog čega se naziva i prvom filmskom operom, odnosno operetom u povijesti kinematografije. Raskošna melodrama o mladenačkoj ljubavi koju razdvajaju rat, vrijeme i društvene okolnosti, pretvarajući romantični san u gorko-nježnu stvarnost nominirana za čak pet Oscara.
Ciklusom francuskog novog vala pozivamo publiku da (ponovno) otkrije filmove koji su pokazali da je kino prostor slobode, eksperimenta i osobnog izraza – filmove čiji se utjecaj osjeća i danas, više od pola stoljeća kasnije.
